Zdravlje
Negativni joni – vitamini iz vazduha

- Elektricitet u vazduhu može da bude negativan – on je odličan za zdravlje,
i pozitivan – tad nam donosi samo probleme. Znači, oznake "pozitivan" i "negativan" nemaju nikakve veze s efektom koje proizvode.
A evo i objašnjenja za to:
- Jon je molekul koji može da bude pozitivno ili negativno naelektrisan.
Kad je negativno naelektrisan, zove se jednostavno "negativan jon", i obrnuto. Davno je dokazano da atmosfera naelektrisana negativnim jonima izuzetno dobro deluje na naš organizam, dok ga ona sa pozitivnim jonima razara. Odatle i dolaze neprijatnosti vezane za atmosferske prilike. Vetrovi poput maestrala (severac) ili tramontane, na primer, nose veliku količinu pozitivnih jona, pa i pravu neprijatnosti s tim u vezi. Iste neprijatne promene osećamo u organizmu pred nevreme – u tim trenutcima vazduh se naglo ispunjava pozitivnim jonima. To naročito osećaju oni koji boluju od astme, bronhitisa, srčani bolesnici. Srećom, posle kiše atmosfera je puna negativnih jona. Da li se i vama dešava da se posle kiše osećate dobro? Sada znate i zašto.
- Uopšte ne treba da čudi što elektricitet iz naše okoline deluje na ceo naš organizam. Već smo videli da smo mi, u stvari, električna bića kaja upijaju i emituju elektricitet iz atmosfere i predmeta koji nas okružuju. Kao u nekoj mini-fabrici, svakoj od naših ćelija (ima ih 60 000 milijardi!) potrebna je električna energija (bioelektricitet) da bi funkcionisala. Ali mi i sami proizvodimo električne talase. Najbolji dokaz za to su elektrodiagrami i elektroencefalogrami koji registruju talase koji emituje srce i mozak. Ovaj fenomen danas je toliko verodostojan da se zvanična smrt neke osobe konstatuje kad je njen encefalogram potpuno ravan. Drugim rečima, kad ekektricitet sasvim napusti organizam i kad mozak više ne emituje električne talase, nastupa smrt.
- Čuveni ruski naučnici Čijevski i Sokolov, kao i francuz Žak Metadije, svojim su radom dokazali štetnost pozitivnih jona na naše zdravlje i povoljo dejstvo negativnih jona. Negativni joni dovode do izvesne psihičke i fizičke euforije, utiču na naš dobar san i na podmlađivanje. Njihovo organsko dejstvo je toliko veliko da ih nazivaju vitaminima iz vazduha.
Kad nema vitamina iz vazduha
- Profesor Žak Metadije iznosi, u svojoj knjizi, opažanje dvojice slavnih fizičara Prilera i Rajnea: u toku letnjih meseci, kad je atmosfera puna negativnih jona – zahvaljujući sunčevim zracima – opada mortalitet. On se, naprotiv, povećava zimi i u početku proleća, u vreme kad je atmosfera bogata pozitivnim jonima. Štaviše, svaka atmosferska promena povećava broj pozitivnih jona i, na žalost, broj umrlih.
- I drugi naučnici su istraživali ovaj fenomen. Profesor Robert Toke navodi istraživanja Čijevskog, Tejlora i Beketa. Zamorčići (jadne životinje) stavljani su u prostorije u čijem vazduhu uopšte nije bilo negativnih jona. Mada su svi biološki uslovi bili poštovani, životinje su živele najviše osam dana! Nijedan organizam ne može da preživi bez negativnih jona.
Povoljno dejstvo negativnih jona

- Energija koju emituju negativni joni ne prestaje da nas iznenađuje. U učenju joge naziva se Prana. Sigurno se podrazumeva i u kineskom Yinu i Yangu. Mi tek počinjemo da shvatamo širinu njenih povoljnih dejstava. Evo šta se može primetiti kad je organizam pun negativnih jona.
- GRIP, ANGINA I REUMA VIDNO SE BOLJE LEČE. Negativni joni uništavaju mikrobe i viruse. U zdravoj atmosferi mnogo se ređe oboleva.
- OKSIGENIZACIJA SE MNOGO BOLJE OBAVLJA. Bez prisustva negativnih jona mi bismo umrli od asfiksije (gušenja). Bez njih kiseonik ne bi mogao da prodre u organizam. U stvari, neutralni molekuli kiseonika – bez elektriciteta – ne raspolažu potrebnom energijom da bi prošli kroz membranu pulmonarne alveole i tako stigli u našu krv. Medutim, negativni jon može da se veže za sebe 70 do 80 molekula neutralnog kisonika pa on na taj način ipak može da stigne do naše krvi. Zato se oksigenizacija bolje vrši kad smo na svežem vazduhu, u prirodi, jer je taj vazduh bogat negativnim jonima.
- ASTMA, BRONHITIS I SINUZITIS. Svako zna da su gasovi koje proizvode fabrike i prašina jako štetni za zdravlje. Oni izazivaju bolesti organa za disanje. Ali, priroda nas čuva i od ovog zagađenja: naša pluća su presvučena bezbrojnim minijaturnim izraslinama u obiku dlačica koje vibriraju velikom brzinom (oko 800 vibracija u minuti) i koje odbacuju nečistoću što uđe u njih. Prisustvo pozitivnih jona usporava ove vibracije, čak ih i zaustavlja – tako dolazi do gušenja. Nasuprot tome, negativni joni vibracije ubrzavaju. Zahvaljujući negativnim jonima zagađeni disajni putevi se čiste i brzo zaceljuju kad ih napadnu bolesti poput astme, bronhitisa ili sinuzitisa.
- HIPOTALAMUS SE OSVEŽAVA. Negativni joni stimulišu hipotalamus. Pošto je ova žlezda "veliki šef" svih žlezda u našem telu, preko nje naročito osećamo korisno dejstvo negativnih jona.
- NADBUBREŽNE ŽLEZDE POSTAJU AKTIVNIJE. Nadbubrežne žlezde u prisustvu negativnih jona luče više prirodnog kortizona, koji umanjuje umor. Stimulisane ovim jonima, one takođe bolje brane naš organizam od bolesti.
NAŠE RASPOLOŽENJE POSTAJE BOLJE. Postoji i hormon raspoloženja. Zove se serotonin. Jaka koncentracija ovog hormona dovodi do prenadraženosti. Prisustvo negativnih jona deluje na njegovo smanjanje, što donosi dobro raspoloženje.
- SPAVAMO BOLJE. Negativni joni utiču na smanjenje stresa, nervoze, nemira, straha. Oni pomažu da bolje spavamo, da naš san bude dubok i okrepljujući.
- UMOR IŠCEZAVA I POVEĆAVA SE FIZIČKI KAPACITET. Lekari francuske ekipe na Mondijalu 1986. godine u Meksiku, dr Vrilak, poneo je sa sobom aparate za jonizaciju vazduha. Ovi mali aparati proizvodili su negativne jone, neophodne za otklanjanje umora, poboljšavanje refleksa, povećanje brzine i istrajnosti svakog sportiste. Ukratko, korišćeni su da bi se poboljšala fizička kondicija svakog učesnika francuske ekipe na Mondijalu.
- VRAĆA SE PAMĆENJE. Da bi dobro radio, mozak zahteva dovoljne količine kiseonika. Ukoliko je sastav krvi loš, kao i njena cirkulacija, mozak ne dobija dovoljne količine kiseonika. Negativni joni pomažu u rešavanju oba ova problema. Oni najpre prenesu svoju bioenergiju crvenim krvnim zrncima. Pošto sa sobom uvode i velike količine kiseonika, on je, dakle, vec dospeo u krv a odmah potom i u mozak. Zahvaljujući tome naše pamćenje se vraća, koncentracija postaje veća, misaoni proces se ubrzava.




